The post Nevidljive žene Crne Gore appeared first on TURIZAM NA SELU.

Seoski turizam postao je nakon pandemije COVID-19 najbrže rastuća grana turizma na globalnom nivou. U Crnoj Gori za pružanje usluga u turizmu registrovana su 263 poljoprivredna gazdinstva, koja se muče sa mnogobrojnim problemima i bez značajnije podrške države.

Kada je osnovano Vaše Udruženje, koliko imate članova i da li ste dio nekih međunarodnih organizacija?

“Udružena seoska domaćinstva – turizam na selu” je organizacija koja okuplja poljoprivredna gazdinstva iz cijele Crne Gore koja pružaju turističke usluge. Udruženje je osnovano 2019. godine sa namjerom da učini sve što je moguće kako bi sektor ruralnog turizma koji je na svojim počecima u Crnoj Gori, rastao i napredovao, i omogućio da porodice koje žive u ruralnim područjima i bave se poljoprivredom, imaju dodatne prihode i dodatni motiv da sačuvaju crnogorska sela.

Želja nam je da se umrežimo jedni sa drugima, da učimo jedni od drugih, da ujednačimo standarde usluge među nama, da pomognemo u definisanju regulativa koje se bave ovim sektorom, ali i da sarađujemo sa sličnim organizacijama u državama u okruženju i u EU. Trenutno brojimo 112 članova, a novi članovi nam se stalno javljaju.

Naše udruženje je od maja 2019. član međunarodne RuralTour federacije koja okuplja slična udruženja u Evropi.

Šta je sve potrebno da bi se neko seosko domaćinstvo registrovalo za bavljenje seoskim turizmom?

Da bi se neko registrovao za bavljenje ugostiteljskom djelatnošću, potrebno je da posjeduje rješenje o registraciji poljoprivrednog gazdinstva. Ova registracija se obavlja u regionalnim savjetodavnim službama Ministarstva poljoprivrede. Kada ispunite prvi uslov, registracija seoskog domaćinstva se obavlja kod Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Registracija podrazumijeva obilazak od strane Ministartsva održivog razvoja i turizma, i provjera da li su zadovoljeni svi uslovi za registraciju. Ono sto je sporno jeste to što se od domaćinstava koja se turizmom bave sezonski očekuje da svake godine obnavljaju registraciju i ponavljaju isti postupak, jer je registracija sezonskog karaktera, premda nije jasno zašto je to tako jer u zakonu nije tako definisano.

Koliko sada imamo registrovanih seoskih domaćinstava za usluge turizma? Da li se taj broj povećava po godinama? U kojim opštinama ih ima najviše?

U ovom trenutnu ima 263 registrovana seoska domaćinstva u Crnoj Gori. Broj domaćinstava koji se bave ovim vidom turizma se povećava iz godine u godinu, što nas posebno raduje. Najviše registrovanih domaćinstava ima na sjeveru, i to u Mojkovcu, Beranama, Žabljaku…

Da li postoji kategorizacija seoskih domaćinstava registrovanih za turizam i šta je sve za nju potrebno? Da li imate podatke koliko su seoska domaćinstva prošle godine imali gostiju i zabilježili ostvarenih noćenja?

Kategorizacija registrovanih seoskih domaćinstava je obavezna. Najviša kategorija koju domaćinstvo može dobiti je 3*. Nakon što se obavi registracija domaćinstva, i nakon posjete predstavnika Ministastva održivog razvoja i turizma, domaćinstvo je dužno da uputi istom Ministarstvu još jedan zahtjev, ovog puta za kategorizaciju, i dolazi komisija za kategorizaciju u još jedan obilazak domaćinstva.

Udruženje ne vodi evidenciju noćenja u seoskim domaćinstvima, to rade domaćini samostalno. Međutim, prema njihovim riječima, broj noćenja je veći iz godine u godinu.

Kakva je saradnja Vašeg udruženja i samih seoskih domaćinstava sa nadležnim državnim institucijama – ministarstvima turizma i poljoprivrede, opštinama, sa lokalnim i Nacionalnom turističkom organizacijom? Gdje vidite prostor da se ta saradnja proširi?

Naše Udruženje ima saradnju sa Ministarstvom turizma, Ministarstvom poljoprivrede, opštinama, lokalnim TO i NTO. Trenutno je najbolja saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede. Naše Udruženje ima i jednog člana u odboru za nadgledanje i sprovođenje IPARD III programa, koji sprovodi Ministarstvo poljoprivrede. Dok u radnoj grupi za sprovođenje strategije za razvoj ruralnog turizma nemamo svog člana iako smo učestvovali dok je dokument strategije bio u izradi. Očigledno je da nekim ljudima koji rade u Ministarstvu turizma smetaju konstruktivni predlozi koje daju članovi našeg Udruženja.

Prostora za saradnju ima, i prema našem mišljenju, najbolje bi bilo da sve institucije, kao i naše Udruženje, imenuju po jednog predstavnika i formiraju radnu grupu koja bi radila na rješavanju problema ruralnog turizma u Crnoj Gori.

Da li registrovana gazdinstva za pružanje turističkih usluga na selu imaju određene subvencije i podsticaje od države ili lokalne samouprave? Ako imaju koje i da li ste sa njima zadovoljni?

Registrovana seoska domaćinstva imaju mogućnost konkurisanja na javne pozive koje raspisuje Ministarstvo turizma ali ta sredstva su dosta mala i odnose se na uređenje objekata. Poneka opština, ali ne svaka, raspiše poziv za uređenje seoskih domaćinstava, ali i ta sredstva su nedovoljna za značajnije promjene u ovom sektoru.

Primjer Opštine Bijelo Polje: 2019. – 5.000 eura, 2020. – 7.000 eura, 2021. – 4.000 eura, 2022. i 2023. – nijesu opredijeljena sredstva.

Ranije je postojao javni poziv Ministarstva poljoprivrede za diversifikaciju ekonomskih aktivnosti ali je ta mjera ukinuta. Trenutno je u najavi Javni poziv za mjeru 7 IPARD III programa, tj. za ulaganja u ruralni turizam. Mišljenja smo da će veoma mali broj naših domaćinstava moći da konkuriše, jer nemaju dovoljno sredstava i garancija za investicije.

Tako da bi u dijelu koji se tiče ovih poziva Miistarstva turizma i opština mogli da se povećaju sredstva namijenjena za seoski turizam, a Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo da vrati u Agrobudžet mjeru za diversifikaciju ekonomskih aktivnosti koja je ukinuta.

Šta je potrebno uraditi da bi se podstakao razvoj seoskog turizma – poboljšanje infrastrukture u seoskom području, zaštite prirode, pojednostavljenje administrativnih procedura…?

Da bi se podstakao razvoj seoskog turizma u Crnoj Gori, potrebno je izmijeniti zakon o dijelu koji se tiče seoskih domaćinstava. Izmijeniti način oporezivanja, sa fiskalizacije preći na paušalno oporezivanje kao u regionu. Zaštiti prirodne ljepote, očistiti rijeke od smeća, uvesti kaznenu politiku za odlaganje smeća i slično. Smanjiti sječe šuma i zaustaviti građenje mini hidrocentrala, poboljšati putnu i ostalu infrastrukturu.

Na kraju, iskoristio bih priliku da pozovem sve relevantne institucije: Vladu Crne Gore, Skupštinski odbor za poljoprivredu i turizam, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo finansija, lokalne samouprave, NTO, da svi zajedno radimo na unapređenju seoskog turizma u Crnoj Gori.

Uvesti paušalno oporezivanje, kako na katune uvesti registar kase

Šta su glavni problemi koje imaju vlasnici seoskih domaćinstava registrovanih za turizam? Da li je riješen problem obračuna PDV-a i ako jeste kako?

Jedan od glavnih problema koji se tiču seoskih domaćinstava je što su Zakonom o turizmu svrstani u isti koš sa privatnim smještajem, pa je to proizvelo da se tretiraju za oporezivanje na isti način, tj. 15% na dohodak fizičkih lica i podliježu fiskalizaciji. Mi smo se u više navrata obraćali Ministarstvu turizma i Ministarstvu finansija da se ta tačka u zakonu izmijeni kako bi nas odvojili od privatnog smještaja. Vrlo smo spremni da plaćamo porez, ali očekujemo da princip prikupljanja poreza od seoskih domaćinstava treba da bude prilagođen našim realnostima, a naša je realnost da nismo u dovoljnoj mjeri digitalno pismeni i često nemamo internet dovoljno stabilan ili ga na katunima nemamo uopšte da bismo mogli u realnom vremenu da sa naših lokacija obavještavamo poresku upravu o našim računima koristeći digitalne platforme. Vjerovatno su iz istih razloga zemlje u okruženju primijenile pristup paušalnog oporezivanja kako bi prevazišli tu prepreku, ali kod nas se za to nije imalo sluha.

Mišljenja smo da je seoski turizam sektor od ogromnog značaja za ruralni razvoj, jer omogućuje prihode onim ljudima koji su ostali da žive na selu, a vidimo da je broj tih ljudi sve manji i manji. Napominjemo da se seoski turizam, koji je kao što smo rekli u povoju, pokušava regulisati kao da generiše milionske prihode svake godine, da su naši članovi opterećeni čestim zakonskim izmjenama i stičemo utisak da se ne zna šta će sa nama, dok na našem primorju postoje veliki hoteli sa samo jednim zaposlenim, luksuzni objekti koji dobijaju značajne zakonske i poreske olakšice, što ne smatramo nimalo ohrabrujućim po naš sektor. Dok su nam strategije pune priče o tome kako treba ujednačavati razvoj sjevera i juga i povezivati poljoprivredu i turizam, u praksi stvari izgledaju mnogo drugačije.

Administrativne procedure tjeraju u sivu zonu

Da li postoji siva ekonomija u ovoj oblasti, odnosno izdavanje smještaja bez registracije gazdinstva? Kako to utiče na rad registrovanih gazdinstava?

U oblasti seoskog turizma postoji siva ekonomija, upravo iz razloga određenih administrativnih zahtjeva, kao što je fiskalizacija ili obnavljanje rješenja za obavljanje djelatnosti seoskog turizma. Upravo je fiskalizacija ogroman broj već registrovanih domaćinstava otjerala u sivu zonu, što naravno nikome nije u interesu, ali se svakako dešava. Na žalost, to se desilo upravo u trenutku kada je napravljen ogroman pomak u registrovanju seoskih domaćinstava, kada je olakšana procedura same registracije, ali se ispostavilo da je fiskalizacija velika prepreka za dalji rad i najveći broj registrovanih domaćinstava se nije fiskalizovao.

The post INTERVJU Pešić: Sela idealna za turizam, više prepreka nego pomoći appeared first on TURIZAM NA SELU.

On je istakao da ruralni turizam u Crnoj Gori doživljava značajan razvoj posljednjih godina.

“Ruralna područja postaju privlačne destinacije zbog autentičnog iskustva koje nude posjetiocima. Ovo uključuje tradicionalnu hranu, kulturne događaje i prirodne ljepote, doprinoseći održivom ekonomskom rastu u ruralnim zajednicama”, naveo je Martinović.

Smatra da investicije u infrastrukturu i promocija lokalnih resursa igraju ključnu ulogu u unapređenju ove vrste turističke ponude u Crnoj Gori.

“Da smo uspješni na tom putu pokazuje podatak da je u 2019. godini bilo registrovano 65 seoskih domaćinstava, dok ih je danas oko 286. Obećavam vam da će za vrijeme našeg mandata ovih domaćinstava biti još više, jer će akcenat Ministarstva na čijem sam čelu biti da se seoska domaćinstva i ruralni turizam razvijaju”, kazao je Martinović.

U Ministarstvu na čijem je čelu, kako je istakao, imaju namjeru da seoska domaćinstva postanu jedan od pokretača ekonomskog rasta kroz otvaranje novih radnih mjesta i sprječavanje odlaska mladih sa sela.

“Uvjereni smo da razvijen seoski turizam, u sprezi sa poljoprivredom, kao rezultat daje zdravu i stabilnu ekonomiju”, naveo je Martinović.

Predsjednik opštine Andrijevica, Željko Ćulafić, kazao je da je je ruralni turizam važan faktor turističkog razvoja Crne Gore, kao i razvoja te opštine, navodeći da seoska domaćinstva zavređuju posebnu pažnju.

“Zato i mi sa lokalnog novoa nastojimo da doprinesemo da seoski turizam i proizvodnja zdrave hrane dobiju na značaju i da se kroz različite programe zaustavi sve prisutnije iseljavanje lokalnog stanoviništva, jer to je najveći problem sa kojim se suočavaju ovi krajevi”, istakao je Ćulafić.

Pozvao je odgovorne u Vladi da još snažnije podrže sve dobre ideje koje će doprinijeti da domaćini jačaju svoja gazdinstva.

“Na taj način jačaće i ovi krajevi koji su bogom dani za zimski i ljetnji turizam”, dodao je Ćulafić.

U kategoriji “Najbolje seosko domaćinstvo” 1. mjesto je osvojilo Seosko domaćinstvo “Dide” Rajka Vujića sa Cetinja (2.000,00 eura), 2. mjesto Seosko domaćinstvo “Etno house Đurđevina” Gorana Jovanovića iz Kolašina (1.500,00 eura) i 3. mjesto – Seosko domaćinstvo “Garnet” Miška Lekovića iz Bar (1.000,00 eura).

U kategoriji “Najbolje seosko domaćinstvo na katunu” 1. mjesto je osvojilo Seosko domaćinstvo “Veliki lug” Gordane Dulović iz Kolašina (2.000,00 eura); 2. mjesto Seosko domaćinstvo “Katun Kuline” Obrena Jeknića iz Kolašina (1.500,00 eura) i 3. mjesto Seosko domaćinstvo “Komovi – katun Božićki” iz Andrijevice (1.000,00 eura).

U kategoriji “Najbolja seoska domaćica” 1. mjesto je osvojila Sanja Delević – Seosko domaćinstvo “Medeni Brijeg” iz Berana (1.500,00 eura), 2. mjesto – Blagica Stevović – Seosko domaćinstvo “La Nostra Casa” iz Žabljaka (1.000,00 eura) i 3. mjesto – Slavica Tadić – Seosko domaćinstvo “Tadić” iz Nikšića (500,00 eura).

U kategoriji “Najbolji mladi seoski domaćin”/ “Najbolja mlada seoska domaćica” 1. mjesto je osvojila Bojana Ćirović – Seosko domaćinstvo “Ćirović” iz Pljevlja (1.500,00 eura), 2. mjesto Jovan Dedeić – Seosko domaćinstvo “Vukov konak” iz Žabljaka (1.000,00 eura) i 3. mjesto Bojan Filipović– Seosko domaćinstvo “Tara Gardens ” iz Mojkovca (500,00 eura).

Predstavnik seoskog domaćinstva “Dide” Rajko Vujić sa Cetinja kazao je da mu nagrada znači u moralnom smislu, navodeći sa oni selo obnavljaju više decenija.

“Vidim da je u poslednjih nekoliko godina prepoznat potencijal sela, zdrave hrane i turizma. Trudimo se da Crnu Goru predstavimo u najboljem svijetlu – sve je domaće, punih ruku i punog srca. Naše domaćinstvo se bavi pčelarstvom, zemljoradnom i poljoprivredom”, naveo je Vujić.

Predstavnica seoskog domaćinstva “Veliki Lug” iz Kolašina, Gordana Dulović, kazala je da joj nagrada znači puno i zahvalila se resornom Ministarstvu što je prepoznalo njihov trud i rad.

“Ovo nije samo moja nagrada, već moje porodice. Nagrada predstavlja samo jedan od primjera dobre prakse, koju je od prošle godine nastavilo nadležno Ministarstvo. Nadam se da će ove nagrade biti podsticaj za mlade da se vrate na selo, da tu žive i rade. Ovo je jedan lijepi posao. Ima dosta ulaganja, ali se može zaraditi od njega”, rekla je Dulović.

Sanja Simonović Delević iz seoskog domaćinstva “Medeni Brijeg” iz Berana kazala je da je srećna što je dobila nagradu, navodeći da je ona zasluga svih prethodnih godina postojanja i rada tog domaćinstva.

“Zadovoljna sam što je resorno Ministarstvo prepoznalo kvalitet našeg domaćinstva. Naše seosko domaćinstvo se bavi pružanjem usluga domaće hrane, smještaja, pravimo razne džemove i sokove od voća i povrća koje uzgajamo na našem imanju. Takođe se 22 godine bavimo pčelarstvom i imamo 15 proizvoda od meda”, navela je Simonović Delević.

Bojana Ćirović iz Seoskog domaćinstva “Ćirović” kazala je da je ponosna zbog osvojene nagrade, navodeći da ona za njeno domaćinstvo predstavlja podsticaj.

“Ova nagrada za mene je još veća inspiracija da promovišem turizam na selu i tradicionalne vrijednosti, što sa velikom ljubavi radim Svoje puno srce ulažem u seosko domaćinstvo i promociju mog sela. Podrška resornog Ministarstva na tom putu je vrlo značajna”, istakla je Ćirović.

Na trgu više od 20 proizvođača domaćih proizvoda iz svih krajeva Crne Gore predstavilo je svoje ponude, a građani Andrijevice uživali su u raznolikom zabavnom programu.

SEOSKO DOMAĆINSTVO DIDE CETINJE

The post Seosko domaćinstvo “Dide” sa Cetinja najbolje u Crnoj Gori appeared first on TURIZAM NA SELU.

The post VUČKO PEŠIĆ: Problemi i potencijali poljoprivrednika u Bijelom Polju appeared first on TURIZAM NA SELU.

The post Staza Lubnice – Udovinjica – Kurikuće – Njevaštica pećine appeared first on TURIZAM NA SELU.

‚‚Udruženje seoskih domaćinstava – Turizam na selu” započelo je realizaciju projekta ‚‚Turizam na selu za jačanje lokalne zajednice”. Projekat je podržan kroz ReLOaD program koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD2 program realizuje se u partnerstvu sa 15 opština, među kojima je i klaster Zajedno za sjever, sa opštinama Berane i Andrijevica.

Opšti cilj projekta je doprinos ekonomskom rastu sjevernog regiona Crne Gore. Sjeverni region je ekonomski nerazvijena regija Crne Gore sa velikim prirodnim protencijalima za razvoj ruralnog turizma i outdoor aktivnosti. Kroz seoski turizam se na najbolji način predstavljaju kultura i običaji našeg kraja. Upotpunjen outdoor aktivnostima predstavlja savršen spoj za razvoj nekog kraja.

Specifični cilj ovog projekta je unaprijeđenje uslova za razvoj turističkog biznisa u ruralnim krajevima opštine Berane.

Realizacijom projektnih aktivnosti postižemo dva rezultata koji doprinose specifičnom cilju ovog projekta:

Rezultat 1: Unaprijeđena turistička ponuda u Lubnicama i Kurikućama.
Rezultat 2: Poboljšana promocija u oblasti seoskog turizma

Ukupna vrijednost projekta je 5000 EUR.

The post Novi Projekat: Turizam na selu za jačanje lokalne zajednice appeared first on TURIZAM NA SELU.

Nakon generalne skupštine, održana je Konferencija o Ruralnom turizmu u Crnoj Gori u okviru projekta “Razvoj kapaciteta i razmjena znanja za podršku lokalnom sistemu proizvodnje hrane i pristupu tržištu za aktere kratkog/lokalnog lanca vrijednosti u Crnoj Gori” koji realizuje Organizacija za Hranu i Poljoprivredu (FAO) uz finansijsku podršku Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) i u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije.

Učesnicima su se obratili Klaus Ehrlich generalni sekretar evropske federacije za ruralni turizam RuralTour, Ivan Mališić projektni menadžer Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije, Anka Kujović predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Milena Kotlica predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Vučko Pešić predsjednik Udružena seoska domaćinstva Crne Gore Turizam na selu. Putem video linka goste je pozdravila i izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Događaju su prisustvovali i predstavnici Upravnog odbora Udruženja seoskih domaćinstava Turizam na selu kao i predstavnici lokalnih turističkih organizacija.

The post Godišnja skupština RuralTour federacije u Crnoj Gori appeared first on TURIZAM NA SELU.

I met Jelena Krivcevic @BKPRRA Regional Development Agency, who are supporting local families to offer homestays, good food and hiking, and increasing economic activity across the northern region I’ll look into a homestay myself next time I am on the road https://t.co/SrXXEPaw2D pic.twitter.com/8iUf9UsGc3

— Karen Maddocks (@KMaddocksUK) August 13, 2021

The post Njena ekselencija Karen Maddocks, britanska ambasadorka u Crnoj Gori posjetila RRABKP appeared first on TURIZAM NA SELU.

Da su potencijali za razvoj seoskog turizma u Crnoj Gori ogromni, u Regionalnoj razvojnoj agenciji za Bjelasicu, Komove i Prokletije shvatili su odavno.

– Potencijal je ogroman i ja čvrsto vjerujem da je ovo budućnost turizma. I prije pandemije su trendovi bili veoma povoljni za seoski turizam na globalnom nivou, a pandemija je to još i dodatno učvrstila. Današnji turisti se sve više okreću prirodi, zdravoj hrani, potrazi za korijenima, susretima sa drugim kulturama. Mi na sjeveru imamo nacionalne parkove, planine koje su raj za outdoor entuzijaste, a seoska domaćinstva su u neposrednoj blizini. Ova dva sektora – avanturistički i seoski turizam – su komplementarna, i dodaju vrijednost jedan drugom – kaže u razgovoru za eKapiju Jelena Krivčević, izvršna direktorka Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije.

Ističe da su katuni, kao značajno kulturno nasleđe naše zemlje potpuno na marginama, a u stvari bi trebalo da budu u centru naše turističke ponude, jer su nevjerovatno autentični a još uvijek su živi.

– Sela su, iako dosta napuštena, još uvijek autentična. Ono što su prepreke za razvoj su izgradnja hidrocentrala na praktično svim našim rijekama, neuređeno odlaganje otpada jer nam sela često nisu uključena u usluge komunalnih preduzeća, nestabilno napajanje električnom energijom, skoro pa potpuna nepokrivenost internetom većine ruralnih područja i slično. Imamo i inertnost domaćinstava u selima, mada iz godine u godinu imamo sve veće interesovanje za seoski turizam, koji je inače idealan sektor za ostvarivanje prihoda za žene i za mlade i mi imamo mnogo dobrih primjera u tom smislu – dodaje naša sagovornica.

Kaže i da postoje određene administrativne barijere i nepotrebno komplikovanje procedura za seoska domaćinstva.

– Tu imamo jedno nerazumijevanje za tipično seosko domaćinstvo i očekivanje da se bavi papirologijom i čita zakone, umjesto da im se daju jasne, praktične instrukcije i pojednostvaljene procedure ne bi li se ljudi na selu stimulisali da se uključe u ovu aktivnost – kaže Krivčević.

Katalog seoskih domaćinstava

Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije je u saradnji sa Udruženim seoskim domaćinstvima objavilo i katalog seoskih domaćinstava. Naša sagovornica objašnjava da je Udruženje nastalo prije dvije godine, iz potrebe da domaćinstva sarađuju na temama od zajedničkog interesa, a jedna od njih je i promocija.

– Mi smo pomogli u tom procesu, s obzirom na to da je naša organizacija praktično prva u Crnoj Gori koja je počela priču o seoskom turizmu. Nismo mi bili previše pametni i sami to smisli, nego smo za mentore imali Austrijance, koji su čim su upoznali naša sela rekli da imamo nevjerovatan potencijal za seoski turizam i ubijedili nas da su u pravu. Tada smo i mi počeli da pronalazimo prva domaćinstva koja su bila voljna da se oprobaju u ovom sektoru – kaže Jelena Krivčević.

Sada su, dodaje, mentori udruženju koje broji preko 100 domaćinstava.

– Zbog toga smo jako srećni. Katalog smo pravili zato što smo htjeli da adekvatno predstavimo svijetu ovo udruženje i sve njegove članove, da prenesemo ruralni, autentični karakter gazdinstava koja pružaju usluge u turizmu, i objasnimo da su ovo mali porodični biznisi koji su prevashodno okrenuti poljoprivredi, a turizam je dopuna njihovim prihodima. Sam projekat izrade kataloga podržao je Regional Cooperation Council sredstvima EU – navodi.

Kako smo već pomenuli, pandemija koronavirusa vratila nas je prirodi, pa se sve više ljudi odlučuje da odmor provede baš u seoskim domaćinstvima. Međutim, svjesni smo i da na selo stižu neki novi trendovi, ali i da su gosti sve zahtjevniji. A, da li naša sela mogu da odgovore tom izazovu? Sagovornica eKapije smatra da će i u post-pandemijskom periodu sve više ljudi tražiti odmor u seoskim domaćinstvima.
– Tako govore sve analize koje smo čitali, i koje sa nama dijele partneri iz EuroGites mreže koja okuplja udruženja za seoski turizam iz cijele Evrope i sa kojom blisko sarađujemo. Potrebno je da imamo veću online prisutnost, digitalizacija je ključ turizma budućnosti. Međutim, naša domaćinstva nemaju adekvatna znanja u toj oblasti, i svjesni su toga, jer smo upravo sproveli jednu anketu sa svim članovima udruženja i došli to tih zaključaka. Veliki dio problema je riješen time što su oni svjesni da imaju problem. Sada je potrebno da radimo na uklanjanju problema i nađemo prave načine. Izuzetno je važno da imamo bolju pokrivenost internetom u ruralnim područjima, ali je to nešto što je van naše kontrole. Potrebna je i bliža saradnja među članovima našeg udruženja, kao i učenje od iskusnijih van Crne Gore da bi se neki vidici otvorili i napravio prostor za inovacije – kaže Krivčević.

Osim predivne prirode i autentičnih sela, Crna Gora svakako može da se pohvali i bogatom kuhinjom. Ipak, toga kao da su više svjesni turisti, nego mi sami.

– Gastro turizam nije pretjerano razvijen kod nas, i mislim da je to prevashodno iz razloga što u Crnoj Gori smatramo da u gastronomiji nemamo nešto specijalno što možemo da ponudimo. Mi smo, međutim, potpuno drugačijeg mišljenja. Imali smo prilike da razgovaramo sa turistima koji su dolazili u naše krajeve i komentarisali našu hranu. U suštini je naša hrana, zajedno sa našom prirodom, naša ključna prednost, i njihova glavna impresija. Upravo su nam turisti i dali ideju da se pozabavimo ovom temom, jer su stalno komentarisali najprostija naša jela, domaći hljeb, paprike iz turšije, kao nešto što ima božanski ukus. Poenta je sasvim smo sigurni u kvalitetnim proizvodima od kojih se prave naša jela, u dobrom siru, praktično organskom povrću koje naša domaćinstva uzgajaju u svojim baštama, u proizvodima koji imaju pravi, a ne plastični ukus kakav je ukus proizvoda iz masovne proizvodnje – kaže Jelena.

I upravo je to, smatra, šansa za naše male proizvođače.

– Oni cijenom nisu konkurentni sa uvezenim proizvodima iz poljoprivredno gigantskih zemalja. Ali su konkurenti kvalitetom i ta prednost se naprosto mora iskoristiti u turističkoj zemlji kakva je Crna Gora. Dobar proizvod i autentična, tradicionalna hrana mogu samo dodati vrijednost našoj turističkoj ponudi i mi svi kao društvo na tome moramo raditi, a ne samo o tome pričati. Imala sam priliku da slušam čovjeka koji ima farmu školjki na moru, u neposrednoj blizini jednog velikog restorana, i taj proizvođač mi je rekao da ne zna kako da objasni tom restoranu da je bolje da kupuje školjke od njega, a ne da nabavlja uvezene, zamrznute i nudi ih kao domaće. To su neke naše nelogičnosti koje ne umijem da objasnim niti ih razumijem, ali se to mora promijeniti – ističe naša sagovornica.

Omiljeni recepti u okviru Gorske trpeze

Korak naprijed napravila je upravo Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije kada je prošle godine objavila publikaciju Gorska trpeza. Koliko nam je ova vrsta promocije bila potrebna pokazuje to da je publikacija osvojila dva priznanja na konkursu francuske fondacije The Gourmand Awards – prvo mjesto u kategoriji “Gastro turizam”, i drugo u kategoriji “Najbolji među najboljima na cijelom svijetu”. Tokom naredna četiri mjeseca Gorska trpeza će biti izložena u muzeju Alfreda Nobela u Švedskoj, kao dio postavke koja se bavi temom svjetskog kulinarskog nasleđa.

Naša sagovornica kaže da je Gorska trpeza kao publikacija dio šireg projekta koji je pokrenut prije nekoliko godina, koji je odobren i počeo je da se sprovodi kroz prekogranični program Crna Gora-Albanija. Finansiran je od strane EU, a partner na tom projektu je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.

– Nedugo nakon početka tog projekta smo ostvarili komunikaciju sa FAO/EBRD projektom, i oni su bili voljni da podrže proširenje projekta na ostatak sjevera, kao i da prodube određene aktivnost na cijelom sjeveru. Bilo nam je jako drago zbog toga, jer nam je vizija bila da tradicionalna jela i tipične proizvode sjevera predstavimo pod jedinstvenim brendom – Gorska trpeza. Zato su aktivnosti i išle u tri pravca. Jedan je bio prikupljanje tradicionalnih recepata koji su ili zaboravljeni ili se pripremaju samo u domaćinstvima, pa turisti nikako ne mogu da za njih znaju. Kruna te aktivnosti je bilo publikovanje Gorske trpeze, zbirke tradicionalnih recepata i priča o njima i našim običajima vezanim za gastronomiju, kao svojevrsni uvod u kulturu našeg naroda i način da se jedna značajna kulturna baština sačuva – kaže nam Krivčević.

Druga aktivnost, navodi, bilo je testiranje i pakovanje tipičnih planinskih proizvoda koje pripremaju mala gazdinstva, na tradicionalna način.

– Namjera nam je bila da se ti proizvodi prodaju hotelima i restoranima na moru, i već smo bili ostvarili komunikaciju sa njima i dobili prve porudžbine kada je nastupila pandemija i pokvarila nam planove. Treća aktivnost odnosila se na kreiranje gastro rute gdje se i jela i proizvodi mogu isprobati direktno na poljoprivrednim gazdinstvima, gdje je put od bašte do stola najkraći i doživljaj najautentičniji – ističe naša sagovornica.

Recepti koji su se našli u publikaciji prikupljani su i sortirani nekoliko mjeseci. Između više od 100 recepata, odabrano je njjih oko 70.

– Bilo nam je važno da recepti budu autentični, da ih je moguće pripremiti i danas u kućama ili restoranima, da su namirnice lako dostupne. Selekciju je pravio naš tim zajedno sa profesionalnom kuvaricom koju smo angažovali da nam pomogne, Jelicom Pešić iz Berana. Ona je školovani kuvar, a u Beranama i šire poznata upravo po tradicionalnim jelima koja nudi i u svom restoranu. Svojevremeno je bila zadužena za pripremu jela za visoke delegacije koje su posjećivale Berane, a kuvala je i za Josipa Broza Tita, kao dio tima koji ga je pratio na njegovim putovanjima.

Ističe i da mali proizvođači koji prerađuju svoje proizvode na tradicionalan način mogu da se jave ako ih interesuje da se uključe u Gorsku trpezu.

– Nove članove će uključivati originalna grupa proizvođača, vodeći računa o kvalitetu i autentičnosti proizvoda. Vlasništvo nad brendom pripada Udruženim seoskim domaćinstvima Crne Gore, a svi članovi Gorske trpeze su i članovi tog udruženja, sa kojim mi blisko sarađujemo – dodaje Krivčević.

Projekti za razvoj sela

Regionalna razvojna agencija je od osnivanja 2009. godine pokrenula i realizovala brojne projekta, i ne zasutavljaju se.

– U našoj organizaciji svi smo odavde, živimo ovaj život zajedno sa našim korisnicima, dobro poznajemo prilike, mentalitet i potrebe, i trudimo se da pripremamo projekte u skladu sa tim. Ono što vidimo kao naš značajan resurs pokušavamo da na održiv način stavimo u upotrebu, na korist naših ciljnih grupa. Katune smatramo draguljem Crne Gore, nevjerovatnim kulturnim blagom, i pravom atrakcijom i želimo da uradimo sve što možemo da ih stavimo u centar turističke ponude. U tome imamo veliku pomoć porodica koje smo već u to ubijedili prije nekoliko godina, i koje sada uspješno pružaju usluge na katunu. Isto tako, iskusna seoska domaćinstva pomažu novajlijama u seoskom turizmu. Sada nam je posao lakši kada oko sebe imamo uspješne primjere – priča sagovornica eKapija.

Sada im je, sa uspjesima koje imaju iza sebe, lakše i da zakucaju na razna vrata kako bi se rješavali problemi u ovom sektoru.

– U tom smislu najviše smo sarađivali sa ministarstvima održivog razvoja i turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja i Nacionalnom turističkom organizacijom. Donatori nas već prepoznaju kao kvalitetnu organizaciju pa i do projekata dolazimo lakše, a to je inače trnovit put ako vam finasisranje u potpunosti zavisi od projekata. Mi duboko vjerujemo u ovo što radimo, dobili smo povjerenje od naših krajnjih korisnika, i mnogo je lakše sada nego što je bilo na našim počecima, kada smo se borili za svoje mjesto i svoja uvjerenja. Još uvijek se živo sjećam trenutka kada nam je jedan ministar prije 7-8 godina rekao da su domaćinstva koja smo odabrali za seoski turizam “smiješan” izbor, a neka od tih domaćinstava su danas dobitnici nacionalne nagrade za seoski turizam. Nekad vas motiviše inat, nekad duboko ubjeđenje, a mi srećom imamo i jednog i drugog – navodi Jelena.

Prema njenim riječima, Agencija trenutno sprovodi pet projekata

– Dva su na temu katuna (teritorija Bjelasice i Peštera), jedan na temu seoskog turizma u durmitorskoj regiji, jedan na temu selektivnog odlaganja otpada u Gusinju, i jedan na temu Gorske trpeze, u saradnji sa FAO/EBRD programom i platformom seljak.me. Biće tu lijepih zanimljivosti, biće i Morske trpeze, novih proizvoda i prodajnih kanala, ali o tome nećemo unaprijed, nego kada budemo imali rezultate iza sebe – zaključuje Jelena Krivčević u razgovoru za eKapiju.

Dragana Obradović
EKAPIJA

The post Katuni i gorska trpeza dragulji domaćeg turizma – Da li smo svjesni ljepota Crne Gore? appeared first on TURIZAM NA SELU.

The post Javni poziv za solarne sisteme za domaćinstva na katunima u regionu Peštera appeared first on TURIZAM NA SELU.