Babino Polje: Raskošni ambijent tradicionalnog gostoprimstva

VRIJEDNE RUKE PLANINKE

Svakog proljeća, kada livade Prokletija zašare bojama, porodice iz Plava gone stoku na katune, gdje ostaju do prvih snjegova. Mlađi danju čuvaju ovce, dok planinke započinju jutro mužom i pravljenjem sira. Potom brinu o porodici, koja se uveče grije uz ognjište. Samelova koliba samo je jedan od katuna u ovom kraju – tu vas čeka iskrena dobrodošlica domaćina, slobodnih duša stopljenih s prirodom.

ISTORIJA KATUNA

Katuni se pominju još od XII vijeka, ali arheologija svjedoči da su stočari planine nastanjivali od pamtivijeka. Bogatstvo se mjerilo stadima, a ispaša na visokim vrhovima bila je spas od oskudice. Nekad su se katuni ljubomorno čuvali, a borba za livade znala je izazvati sukobe. Crnogorski vladari nagrađivali su plemena pravom na nove pašnjake.

KATUNSKA KUHINJA

U crnogorskim selima hrana se oduvijek pravila kod kuće – čista, bez hemije, od domaćih namirnica. Sezonski plodovi čuvaju se po starim receptima za zimu. Na katunu možete brati povrće, muzti kravu ili s domaćinima spremiti jelo i osjetiti pravi ukus tradicije.

JELA KATUNSKE KUHINJE

Na planini, gdje se kose livade ili žanje žito, ručak se nosio u bošči – šarenoj vunenoj marami, preteči piknik-ćebenceta. U kolibama, sofra – niski drveni sto – i danas služi za obroke pod krošnjama. Pita od sira i zelja vraća snagu, cicvara od skorupa i brašna grije tijelo, jardum od ovčijeg mlijeka budi duh, a akšijaš od borovnica mazi nepce.

Katuni su uobičajeno dobijali ime po prezimenu porodice kojoj su pripadali. Nalazite se na Bajrovića katunu, koji je ime dobio po Bajru Redžematoviću, bogatom vlastelinu i vlasniku velikih planinskih livada i zemljišta.

Osim što je bio imućan, Bajro je bio poznat i po ljudskosti i poštenju. Mnogi seljaci i stočari dolazili su kod njega da kupuju sijeno za zimu. Upravo o tome govori i sljedeća anegdota.

Jedne godine okupili su se ljudi kod Bajra da nabave sijeno. On ih je zamolio da se podijele u dvije grupe – oni koji imaju novca da plate neka stanu na jednu stranu livade, dok oni koji nemaju neka stanu na drugu. Siromašni su pomislili da će ostati bez sijena, jer su vjerovali da će Bajro najprije prodati onima koji mogu da plate, a ako nešto preostane, tek tada ga podijeliti njima. Ali Bajro je tada pozvao “platiše” da pođu na drugo mjesto i tamo kupe sijeno. Kada su oni otišli, Bajro je sav svoj otkos podijelio siromasima.

Bogataša je uvijek bilo i biće, ali u legendu ulaze samo oni koji su poznati po dobroti.

KATUNI

Tradicionalna arhitektura Prokletija prepoznatljiva je po katunima – sezonskim stočarskim naseljima. Katuni se sastoje od koliba za stanovanje, poznatih kao stanovi, građenih od drveta i kamena, kao i pratećih objekata za čuvanje stoke.

Drvene kolibe (stanovi) grade se bez temelja, spajanjem dasaka na zub. U njihovoj blizini obično se nalazi ograđena bašta sa povrćem za ishranu porodice, kao i tor za mužu ovaca i krava.

Prema načinu gradnje, postoji više tipova katuna, a jedan od najinteresantnijih je dubirog, poznat i kao savardak ili busara. Ovaj tip katuna ima kružnu osnovu, građen je od pruća, a krov mu je u obliku kupe, prekriven slamom, sa ognjištem u sredini. Takvi katuni nekada su postojali i u okolini Plava a danas su rijetkost, ili ih čak uopšte više nema.

PROKLETIJE

Ime ovog planinskog masiva ne nosi prizvuk kletve, već odražava njegovu divljinu, nepristupačne vrhove i misteriozna jezera. Prokletije se prostiru na tromeđi Crne Gore, Kosova i Albanije. Kao najjužniji dio Dinarskog sistema, krase ih vijenci vrhova iznad 2.500 metara, duboke doline i strme litice. Njihova surovost i ljepota inspirisale su austrijskog geologa Amija Buea da ih u XIX vijeku nazove „Alpima juga Evrope“. Među ovim vrhovima uzdižu se Rosni vrh, Dobra i Zla Kolata, Trojan, Šilo, Očnjak, Volušnica, Popadija, Talijanka i Karaula, nadmećući se visinama i pejzažima.

LEGENDA O NASTANKU PROKLETIJA

Prema legendi, Bog je visoko u šumama stvorio Hridsko jezero, kako bi se gorske vile u njemu kupale. Vile su dolazile i učinile jezero ljekovitim, darujući mu moć mladosti, ljepote i sreće. Ljudi su poželjeli jezero samo za sebe i otjerali vile. Bog se razbjesni i munjama razori planine oko jezera, ostavivši samo gole stijene. Tako su, kaže predanje, nastale Prokletije.

VILA I BRAĆA

Na planini je živio bračni par sa tri sina. Svi su postali vrsni lovci. Nakon očeve smrti, krenuše u lov i pored jezera primijetiše vilu kako se kupa naga. Ukradoše joj odjeću, a ona ih molila da joj je vrate. Primorana, pođe s njima. Dogovoriše se da je najstariji brat oženi. No, srednji brat ga ubije da bi vila bila njegova. Nedugo zatim, najmlađi brat ubije srednjeg iz iste želje. Primakavši se kući, obuze ga kajanje – kako da se vrati majci bez braće? U očaju, oduze sebi život. Vila tada pokupi haljine i vrati se svojim drugaricama.

Majka ih je tri dana čekala, a zatim krenula u potragu. Pronašla ih je mrtve i gorko naricala. Od njenih jauka i kletvi odjekivala su brda i doline. Vila joj priđe i ispriča istinu. Majka zavapi: „Pro-kle-ti-jo!“, i izdahnu. Po njoj, ljudi ovu planinu nazvaše Prokletije.

Drevna vjerovanja o čudesnim bićima u prirodi prenosila su se s koljena na koljeno, a tajne mističnih predjela Crne Gore i danas žive u pričama starijih. Među tim pričama, jedna od najzagonetnijih veže se za Hridsko jezero, biser skriven u visinama Prokletija. Njegova nestvarna ljepota i prozirne vode oduvijek su budile maštu, pa su se o njemu ispredale legende pune čarolije i opreza.

Pripovijeda se da u Hridskom jezeru borave vile jezerkinje, tajanstvena bića iz svijeta snova i magije. Prema predanjima, noćna tišina jezera skriva njihove glasove i pjesmu, a ko god bi se usudio prići vodi u kasne sate, mogao bi osjetiti neobjašnjivu jezu ili čak vidjeti titrave sjenke kako plešu po mjesečini. Vjeruje se da su vile upravo na sjeveroistočnom dijelu jezera napravile kolovrat – vrtlog koji nepoznatom silom uvlači svakog ko se usudi zaplivati na tom mjestu. Stariji mještani tvrde da su neki nesmotreni plivači nestajali bez traga, a voda bi se ubrzo nakon toga smirila, kao da je tajna ostala sakrivena u njenim dubinama.

HRIDSKO JEZERO

Legenda kazuje da je Bog stvorio Hridsko jezero u srcu guste šume, daleko od ljudskog pogleda, kako bi se gorske vile mogle u njemu kupati. On je uživao u njihovoj ljepoti i radosti, a one su mu u znak zahvalnosti podarile moć da jezerske vode donose mladost, ljepotu i zdravlje. No, kada su ljudi otkrili ovo mjesto, poželjeli su jezero samo za sebe. U svojoj pohlepi, otjerali su vile, narušivši ravnotežu prirode. Bog se razgnjevi i posla gromove i munje, uništavajući sve što je bilo u blizini. Od tog trenutka, planine oko jezera ostadoše proklete, a jezero vječito nosi odjeke prošlih vremena.

JEZERO SREĆE

I pored strahopoštovanja koje Hridsko jezero izaziva, narod ga naziva i jezerom sreće. Vjeruje se da oni koji se u njemu okupaju stiču unutrašnji mir, zdravlje i dugovječnost. Postoji i običaj da se u vodu baci novčić ili komad nakita uz tihu želju, jer se smatra da će jezero ispuniti ono što srce najviše priželjkuje.

Njegova voda i danas slovi za blagoslovljenu i ljekovitu. Mnogi posjetioci, po savjetu starih, umivaju se ovom vodom, vjerujući da će im podariti ljepotu i zaštitu od bolesti. Oni koji nose tugu u srcu dolaze ovdje u nadi da će pronaći spokoj, dok zaljubljeni vjeruju da će njihova ljubav, kao i tajne vode Hridskog jezera, trajati vječno.

Prokletije su bogate raznovrsnim životinjskim vrstama, od kojih su mnoge zaštićene zakonom. Ovaj planinski lanac dom je oko 60 endemskih vrsta insekata i 130 vrsta dnevnih leptira. Na širem području Prokletija živi 40 vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih je devet endemskih. Na padinama Bogićevice obitava crni daždevnjak (Salamandra atra), endemska vrsta repatog vodozemca koji može preživjeti na visinama do 2.500 metara. Ova vrsta zaštićena je na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Domaćin Hridskog jezera, prokletijski gušter (Dinarolacerta montenegrina), rijetka je vrsta gmizavaca koja je preživjela ledeno doba i živi isključivo na Prokletijama. Otkriven je tek 110 godina nakon mosorskog guštera. Iako se prvobitno smatralo da pripada istoj vrsti, 2007. godine utvrđeno je da je riječ o posebnoj vrsti. Tokom zime skriva se pod kamenjem, a u proljeće se vraća u jezero, gdje se razmnožava i lovi sitne insekte. Na Prokletijama je registrovana 161 vrsta ptica. Njihova staništa obuhvataju planinske regije, šumske ekosisteme, jezera i rijeke. Među najpoznatijim vrstama su suri orao (Aquila chrysaetos), tetrijeb i jarebica kamenjarka.

Na ovom području česti su mrki medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), lisica (Vulpes vulpes), divokoza (Rupicapra rupicapra), divlja svinja (Sus scrofa) i zec (Lepus europaeus). Od sitnih sisara prisutne su šumska rovčica, alpska rovčica, vodena rovčica i slijepa krtica, sve zaštićene vrste. Na teritoriji Nacionalnog parka Prokletije zabilježeno je preko 1.600 biljnih vrsta, što čini polovinu flore Crne Gore i petinu ukupne balkanske flore. Visokoplaninski predjeli Prokletija bogati su lokalnim endemima, kojih ima čak 180.

Ekosistem Hridskog jezera izuzetno je bogat algama – registrovano je 245 vrsta, od kojih je 78 prvi put zabilježeno u Crnoj Gori. Staza do jezera prolazi kroz šumu munike, endemske vrste Balkanskog poluostrva. Munika raste u surovim klimatskim uslovima i ima ispucalu koru koja podsjeća na oklop. Može dostići visinu od 30 metara i prečnik stabla od jednog metra. Molika se nalazi na visinama od 1.000 do preko 2.000 metara, dok se munika sreće u pojasu od 1.700 do 2.000 metara. Ove šume imaju osobine prašuma i predstavljaju rijetkost u flori Balkana.

Staza do Hridskog jezera vijuga kroz guste borovnjake. Tokom kasnog ljeta posjetioci mogu uživati u sočnim borovnicama, koje prekrivaju velike površine šume. Zbog obilja ovog voća, Plav je poznat po manifestaciji Dani borovnica. Osim borovnica, u ovom kraju rastu i maline, kupine, planinske ribizle i divlje jabuke.

*Izlistana su seoska domaćinstva koja su članovi našeg udruženja i nalaze se na ovom sajtu. Za ostale punuđače smještaja u ovoj zoni vidite google mape, ili booking.com.

• VRHOVI BALKANA
• PREVOJ ČAKOR – BANDERA OD STARCA
• ČAKOR – STARAC -BABINO POLJE
• BICIKLISTIČKA STAZA PL04
• ACCURSED MOUNTAINS